Stručnjaci u oblasti energetike, prava i zaštite životne sredine, predstavnici institucija i obrazovnih ustanova, kao i organizacija civilnog društva i energetskih zadruga, okupili su se na okruglom stolu pod nazivom „Značaj i uloga prozjumera u energetskoj tranziciji – gde je Srbija?“ koji je organizovao Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). Okrugli sto bio je fokusiran na postojeće izazove i mogućnosti prilikom uključivanja građana u statusu kupaca-proizvođača električne energije, tzv. prozjumera, u postupak energetske tranzicije.
U uvodnom izlaganju, Jovan Rajić, osnivač i predsednik Upravnog odbora RERI-ja, osvrnuo se na postojeći pravni okvir koji uređuje položaj kupaca-proizvođača električne energije i ukratko predstavio zaključke analiza koje je RERI sproveo u Srbiji i Crnoj Gori. Rajić je pre svega ukazao na to da, iako postojeći regulatorni okvir uređuje institut kupca-proizvođača, oni još uvek nisu adekvatno prepoznati kao strateški resurs, posebno imajući u vidu njihovu važnu ulogu u procesu dekarbonizacije i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao i potencijal koji postoji za njihov razvoj. Prema aktuelnim podacima, u Srbiji je trenutno na mrežu priključeno nešto manje od 3,800 kupaca-proizvođača električne energije, među kojima više od dve trećine čine domaćinstava, oko 1.000 je malih i srednjih preduzeća, i samo tri stambene zajednice.
Bojan Gajić, programski direktor Platforme za energetsku tranziciju (PET), istakao je da je potrebno unaprediti postojeće procedure kako bi se podstaklo njihovo uključivanje, i unapredila uloga građana u procesu energetske tranzicije. Zakon trenutno prepoznaje zajednice obnovljivih izvora energije, koje predstavljaju udruženja kupaca-proizvođača koji koriste energiju iz obnovljivih izvora, kao i energetske zajednice građana, dok neke od novina u predloženim izmenama uključuju mere za unapređenje participativnosti planiranja distributivnog sistema. „Energetska zajednica građana ima sva prava koja ima aktivni kupac, institut koji uvode predložene Izmene i dopune Zakona o energetici, i kao krajnji kupci imaju pravo da učestvuju na tržištu električne energije“, dodaje Gajić.
Aleksandar Macura iz RES Fondacije istakao je da je potrebna multidisciplinarna saradnja između različitih aktera, uključujući građane, stručnjake i institucije, kako bi se optimizovao položaj kupaca-proizvođača na tržištu električne energije. „Sve kupce-proizvođače zanima koliko vredi, a koliko košta kilovat-sat koji proizvodi. Ne samo u smislu ekonomskih benefita, već i socijalnih aspekata i zaštite životne sredine, kao i njegove cene, u smislu korišćenja dostupnih resursa i institucionalnog okvira“, istakao je Macura. On je takođe ukazao na činjenicu da aktuelnim izmenama Zakona o energetici Srbija transponuje Direktivu Evropske unije o unutrašnjem tržištu električne energije iz 2019. godine, koju je u međuvremenu zamenila nova Direktiva usvojena u junu 2024. godine. Kako je naglasio, potrebno je pratiti u kom smeru se razvijaju politike i regulativa Evropske unije u ovoj oblasti i posebno raditi na smanjenju postojeće asimetrije informacija kako bi se ovaj resurs optimizovao.
Događaju su prisustvovali i predstavnici Elektrodistribucije Srbije, koji su ukazali na postojeći trend rasta broja priključenih kupaca-proizvođača, koji je u 2023. godini bilo čak 7 puta veći u odnosu 2022. godinu, dok je prema iznetim podacima trenutno u toku obrada još oko 1.800 podnetih zahteva, za ukupno čak 500 MW kapaciteta. Kako je istaknuto, pred operatorom distributivnog sistema je veliki izazov da odgovori na potrebe građana i postojeće trendove jer upravo prozjumeri predstavljaju važan element dekarbonizacije, decentralizacije i demokratizacije proizvodnje električne energije. Na događaju su takođe predstavljena iskustva podsticajnih mera koje su sprovođene od strane lokalnih samouprava, kao i postojeći projekti priključivanja javnih objekata.
Kako je zaključeno, neophodno je postići društveni dogovor o značaju uloge kupaca-proizvođača, kao i prepoznati sve izazove i prepreke kako bi se omogućila dalja optimizacija ovog resursa. Saradnja institucija, akademske zajednice i civilnog sektora, uz adekvatan pravni okvir prepoznati su kao ključni za unapređenje položaja kupaca-proizvođača električne energije u Srbiji.
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta “Građanska energija – unapređenje pravnog okvira” koji RERI sprovodi uz podršku Hajnrih Bel Fondacije.