Evropska komisija (“Komisija”) je dana 12.07.2018. godine objavila godišnji izveštaj o primeni EU propisa u državama-članicama EU (“Izveštaj”).
Uvodne napomene
Izveštaj koji se objavljuje u tekućoj, za prethodnu godinu, tradicionalno izlazi još od 1984. godine, to jest, od vremena Evropske ekonomske zajednice. Izveštaj se sačinjava tako što Evropski parlament podnosi Komisiji zahtev za sastavljanje Izveštaja, nakon čega Komisija pristupa njegovoj pripremi, te nakon što sastavi konačnu verziju Izveštaja, isti prosleđuje Evropskom parlamentu na usvajanje.
Ovlašćenja EU institucija su podeljena, pa tako Komisija ima ovlašćenje da podnese predlog za usvajanje određenog akta, nakon čega Evropski parlament i Evropski savet odlučuju o tom predlogu. Ukoliko je predlog usvojen, Komisija sprovodi primenu propisa, odnosno njegovu adekvatnu implementaciju od strane država – članica EU. Ukoliko neka od država ne sprovodi adekvatnu implementaciju određenog EU propisa, Komisija ima ovlašćenje da protiv te države pokrene postupak.
Glavni zaključci iz Izveštaja
U izveštaju je, kao najznačajniji element za primenu propisa EU od strane država – članica, istaknuta saradnja između Komisije i država, a Komisija kao dobar primer ove saradnje navodi usvajanje GDPR uredbe (Regulation (EU) 2016/679).
Države–članice se podstiču da transponuju EU propise “pravilno i bez odlaganja”, jer to predstavlja jedini način da EU ispuni postavljene ciljeve jačanja konkurentnosti, kroz stvaranje zadovoljavajućeg pravnog okvira i podršku biznisu i otvaranju novih radnih mesta.
Broj novih postupaka protiv država – članica zbog kašnjenja u implementaciji EU propisa je u opadanju. Naime, taj broj je samo u odnosu na prošlu godinu manji za 34%. Ukupno, broj postupaka koji se vode protiv država-članica (po svim osnovama) opao je za 6% u odnosu na prošlu godinu. I pored toga, Komisija je započela i neke nove postupke protiv država – članica koje nisu transponovale Direktive o upotrebi plastičnih kesa, o otpadu, o upotrebi putničkih vozila, itd.
Najviše postupaka protiv država – članica, zbog kašnjenja u transponovanju EU propisa, je pokrenuto protiv Belgije, Kipra i Portugala, a najmanje protiv Italije, Danske i Mađarske. Najviše postupaka protiv država – članica, zbog pogrešne transpozicije i/ili pogrešne primene EU propisa je pokrenuto protiv Španije, Italije i Nemačke, dok je protiv Danske pokrenuto najmanje ovakvih postupaka.
Kada govorimo o oblastima, ovakvi postupci se najčešće pokreću u oblastima transporta, životne sredine, finansija, tržišta kapitala, itd.
Takođe, vidljivi su novi trendovi kada je u pitanju strategija Komisije u vezi sa pokretanjem i vođenjem postupaka. Komisija se obavezala da će ubuduće biti “taktičnija prilikom sprovođenja EU propisa”, tako što će “zatvoriti one predmete, za koje u političkom smislu postoji opravdanje za tako nešto”, navodeći da je to slučaj sa slučajevima nekolicine država – članica, u oblasti igara na sreću.
Pored toga, istovremeno, Komisija se zalaže za jačanje kaznene politike, načelo nametanja novčanih kazni u paušalnom iznosu, kao i za periodične novčane kazne u slučaju nepravovremenog transponovanja direktiva od strane država članica.
ENERGETSKA UNIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Evropska energetska unija (“Energetska unija”) omogućava slobodan protok energije u okviru EU, kako bi bila omogućena dostupna i čista energija za domaćinstva i privredne subjekte. Pored ovoga, Energetska unija podržava razvoj novih tehnologija i infrastrukture, a sve u cilju smanjenja računa domaćinstava i kreiranja novih radnih mesta. Glavni cilj Energetske unije je da osigura održivu potrošnju energije, smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte i smanjenjem upotrebe fosilnih goriva.
I Direktiva o energetskoj efikasnosti i Direktiva o energetskim performansama zgrada propisuju i pružaju informacije neophodne za potrošače i njihove potrebe. Protiv nekoliko država – članica EU je tokom 2017. godine pokrenut postupak za kažnjavanje, iz razloga što nisu izvršile implementaciju ovih direktiva.
Komisiji je jedan od glavnih prioriteta u prošloj godini bio da transponuje propise koje se tiču sigurnosnih mera u oblasti naftnih i gasnih operacija na vodi.
Komisija je pokrenula nekoliko postupaka protiv država – članica EU, iz razloga što nisu, pravovremeno, implementirale izmene i dopune Direktive o nuklearnoj bezbednosti.
KLIMATSKE PROMENE
Jedna od mera kojima Komisija planira punu implementaciju Pariskog sporazuma, jeste smanjenje emisija štetnih gasova, koje emituju zemlje članice EU, za najmanje 40 % ispod nivoa ’90, do 2030. godine, odnosno, da od država – članica zahteva punu implementaciju postojećeg klimatskog pravnog okvira.
Pored toga, Komisija je inicirala postupke protiv većine država – članica (izuzev njih pet), iz razloga što nisu transponovale Direktivu o kvalitetu goriva. Pomenuta direktiva se bavi pitanjem emisije gasova sa efektom staklene bašte, zahtevajući od snabdevača gorivom motornih vozila smanjenje ovih emisija.
Nadalje, Komisija je preuzela različite mere kako bi osigurala da države – članice postupaju u skladu sa Direktivom o geološkom skladištenju ugljen – dioksida i Uredbom o fluorisanim gasovima iz staklene bašte.
Krajem 2017. godine usvojen je i takozvani “clean mobility package”, kojim se promoviše upotreba električnih vozila. Pored ovoga, Direktivom o raspoređivanju alternativnih goriva bi trebalo da se uspostavi zajednička pravna regulativa kojom se propisuje veća upotreba alternativnih goriva širom Evrope, dok se istovremeno smanjuje upotreba fosilnih goriva u transportu. Ovu Direktivu, međutim, 21 država – članica EU nije implementirala, te je protiv njih pokrenut postupak.
ŽIVOTNA SREDINA
Glavna tema u vezi sa životnom sredinom i dalje je zagađenje vazduha. Izveštaj apostrofira da zagađenje vazduha “prouzrokuje više smrtnih slučajeva nego saobraćajne nezgode”.
Tokom prethodne godine pokrenuto je 30 postupaka zbog prekomernog zagađivanja vazduha. Zagađivanje uglavnom nastaje “ljudskim aktivnostima” (transport, industrija, itd.), što uzrokuje probleme sa respiratornim organima i bolesti pluća.
Izveštajem se države – članice podstiču da poboljšaju svoje sisteme za odlaganje gradskih otpadnih voda, iz razloga što, u slučaju neadekvatnog tretmana, mogu ozbiljno narušiti zdravlje ljudi, prouzrokovati probleme za unutrašnje vode i morsko okruženje.
Komisija je protiv nekoliko država – članica inicirala postupak iz razloga što iste nisu implementirale revidiranu Direktivu o industrijskim emisijama.
Trebalo bi još istaći da je u 2017. godini pokrenuto 16 postupaka protiv država – članica koje “nisu usvojile mere za smanjenje korišćenja plastičnih kesa”, a na šta su bile obavezane Direktivom o plastičnim kesama. Ovom direktivom je, između ostalog, predviđeno da države – članice osiguraju da prodavci istaknu cene plastičnih kesa, kao i da države osiguraju limitiranu upotrebu određenog broja plastičnih kesa tokom godine po stanovniku.