Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i CEE Bankwatch uputili su Sekretarijatu Energetske zajednice žalbu jer se Srbija ne pridržava pravila o kontroli zagađenja, na koja se obavezala potpisivanjem ugovora o osnivanju Energetske zajednice 1. januara 2018. godine.
Prema tim pravilima, termoelektrani „Morava“ snage 120MW, koja radi u sklopu Elektroprivrede Srbije (EPS), bilo je dozvoljeno da radi najviše 20.000 sati do kraja 2023. godine. Nakon toga, morala je da se zatvori ili uskladi sa standardima Evropske unije za kontrolu zagađenja.
Međutim, već do kraja 2022. godine TE „Morava“ je radila ukupno 23.051 sat, i do danas je nastavila sa radom.
Tokom prethodne godine, postrojenje je emitovalo 33.183 tona sumpor-dioksida, četiri puta više nego 2021 (8.174 t), 580 tona azot-oksida i 125 tona prašine. Skoro polovina ovih emisija je bila nezakonita, jer se desila nakon što je „Morava“ prekoračila dozvoljenih 20.000 radnih sati. S obzirom na to da EPS do danas nije uložio u uređaje i postrojenja za smanjenje zagađenja i usklađivanje emisija sa emisijama propisanim u EU, trebalo je da bude zatvorena.
„Morava“ je četvrta termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu koja je prekršila ograničenja dozvoljenih radnih sati. Crnogorska elektrana „Pljevlja“ nezakonito radi od kraja 2020. godine, a u martu 2022. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izglasao je da se termoelektranama Tuzla 4 i Kakanj 5 nezakonito produži radni vek bez preduzimanja dodatnih mera protiv zagađenja. Zbog toga je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupke protiv Crne Gore u aprilu 2021. godine i protiv Bosne i Hercegovine u oktobru 2022.
„Vlade i energetske kompanije su sve bezobzirnije u kršenju propisa kojima se kontroliše zagađenje. Ukoliko im je stalo da spreče bespotrebne smrtne slučajeve usled zagađenja vazduha, moraju da pokažu da imaju izvodljive planove da zatvore najstarije termoelektrane i one koje najviše zagađuju, ili da njihov rad usklade sa zakonom“, ističe pravna savetnica u RERI-ju Hristina Vojvodić.
„Imajući u vidu razmere zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu, nečuveno je što Evropska unija i dalje dozvoljava termoelektranama na ugalj u regionu da trguju na njenom energetskom tržištu. EU mora uvesti proporcionalne, odvraćajuće i efikasne kazne u Ugovor o osnivanju Energetske zajednice ukoliko želi da njeni propisi i zakoni budu shvaćeni ozbiljno“, zaključuje Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku u CEE Bankwatch.