Autor: Jovan Cvijetinović

Da li je Obrenovcu potrebna i cementara?

Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije započela je proces izrade Prostornog plana područja posebne namene za izgradnju tehnološkog kompleksa za proizvodnju cementa i elemenata na bazi cementa “Ratari-Jazovnik”. U izloženom elaboratu koji je do 17. novembra bio u fazi ranog javnog uvida, našle su se informacije o planiranoj cementari u selu Ratari kraj Obrenovca, proširenju kamenoloma krečnjaka kod sela Jazovnik i Sileuva, i očekivanom pojačanom intenzitetu kamionskog saobraćaja kroz naselja kojim će se prenositi sirovine. 

Na poziv članova građanskog zbora Obrenovac, posetili smo selo Ratari u kom smo organizovali tribinu o načinima učešća zainteresovane javnosti (u koju spadaju i građani) u procesu prostornog planiranja. U razgovoru sa meštanima, primetili smo zbunjenost i brigu za njihovo zdravlje i bezbednost usled potencijalnog povećanog zagađenja vazduha, vode i zemljišta, kao i za potencijalnu ugroženost poljoprivredne proizvodnje na planskom području. Pitali su se da li im je pored kompleksa blokova termoelektrane Nikola Tesla A i B, sada neophodna i cementara?

Gde je Obrenovac u odnosu na cementare?

Područje Obrenovca i okoline je u Prostornom planu Republike Srbije prepoznato kao područje zagađene i degradirane životne sredine sa negativnim uticajem na čoveka, biljni i životinjski svet i kvalitet života, za koje je predviđeno da za ovu kategoriju stanja životne sredine potrebno obezbediti rešenja  kojima se sprečava dalja degradacija i umanjuju efekti ograničavanja razvoja.

Ako  je istim Prostornim planom utvrđeno da su glavni izvori zagađenja vazduha Republike Srbije: termoelektrane u Kolubarskom i Kostolačkom basenu lignita, nakadašnji RTB Bor, rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu, i cementare u Beočinu, Kosjeriću i Popovcu, onda projekat cementare na ovom prostoru direktno prkosi rešenjima kojima se sprečava dalja degradacija životne sredine.

Zašto Prostorni plan područja posebne namene?

Upitali smo nadležni organ čime je utvrđeno da je neophodna izrada Prostornog plana područja posebne namene, obzirom da je pre nepunih godinu dana započeta izrada Plana detaljne regulacije za proširenje privredne zone “Ratari” od koga se, očigledno, odustalo?   Prostorni planovi područja posebne namene donose se za lokacije koje zahtevaju poseban režim organizacije prostora, projekte od značaja za Republiku Srbiju ili područja određena Prostornim planom RS, te je neophodno utvrditi šta je razlog za posebnu namenu, obzirom da ona ne postoji u Kosjeriću, Beočinu i Popovcu?

Po svemu sudeći, prostor oko Obrenovca kao da postaje nova “žrtvovana” zona, poput one u Boru, i to pod pokroviteljstvom same države. 

Neutvrđen kapacitet proizvodnje cementa

Elaborat za rani javni uvid, pruža tačan podatak o maksimalnoj proizvodnji gips ploča, crepa, betonskih elemenata, cevi, prefabrikanata, lepka za pločice, ali ne i cementa koji je primarni proizvod ovog projekta. Za proizvodnju svih ovih proizvoda koristiće se sirovine iz kamenoloma u Jazovniku, i pepeo iz termoelektrane Nikola Tesla B. Međutim, na jednom mestu u tekstu elaborata pomenuto je da će se koristiti i sirovine iz termoelektrane bloka A, dok granica ovog plana zaobilazi deponiju pepela koja se nalazi pored Termoelektrane “Nikola Tesla” A.

Nepotpune ili prikrivene informacije daju dodatnu zabrinutost javnosti, i ponovo pokazuju na netransparentnost i nebrigu kada je opšti javni interes u pitanju.

Znamo da je cement potreban da zadovolji potrebe svih započetih i planiranih građevinskih poduhvata u Srbiji, ali, da li je neophodno da cenu plate građani Srbije svojim zdravljem usled intenzivnijeg zagađenja životne sredine? Da li je cement koji je potreban da bi se ispunili svi građevinski poduhvati vredniji od (Ustavom garantovanog) prava na zdravu  životnu sredinu?!

Dodaj komentar

ostanite toku

Prijavite se za naše objave:

Some description text for this item

RERI je nevladina i neprofitna organizacija, osnovano radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine i održivog korišćenja prirodnih resursa.

© 2023 RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu | Sva prava zadržana

Na vrh