Nove ambicije- stare navike

“Ludilo je raditi istu stvar iznova i iznova, a očekivati drugačije rezultate” – Albert Ajnštajn

U nastajanju je program zaštite prirode Republike Srbije za period 2026-2031. godine, ključni strateški dokument na osnovu kog se planiraju, finansiraju i kontrolišu mere očuvanja biodiverziteta, unapređenja upravljanja zaštićenim područjima i usklađivanja sa međunarodnim obavezama u oblasti zaštite prirode.

U jeku intentzivne eksploatacije prirodnih resursa i rastućih konflikata između zaštite prirode i izgradnji rudarskih, industrijskih, energetskih, turističkih, ali i stambenih (legalnih i nelegalnih) objekata, jasan, konkretan i efikasan program zaštite prirode trebao bi se naći u vrhu nacionalnih prioriteta.

Trenutno stanje zaštićenih područja u Republici Srbiji direktan je odraz poražavajuće slabe primene prethodnih programa zaštite prirode, a izrada novog predstavlja priliku da se napravi odstupnica od ustaljenih negativnih praksi. Nažalost, sudeći po najnovijem predlogu ovog akta, utisak je da ta prilika neće biti iskorišćena. Mi smo ipak iskoristili svoju priliku da Ministarstvu zaštite životne sredine prosledimo sledeća zapažanja:

  • Za razliku od svih prethodnih, neophodno je da pokazatelji učinka novog programa zaštite prirode budu javno praćeni i dostupni;
  • Brojne mere i aktivnosti od ključnog značaja za realizaciju programa, uvrštene su u kategoriju ,,nepotvrđenih sredstava (Gap)’’- koji iznose 134,6 miliona dinara. Oslanjanje na nepotvrđena sredstva osim što je suprotno načelima Zakona o zaštiti prirode, značajno narušava opštu primenu programa;
  • Iako je još početkom 2022. godine iniciran postupak zaštite Nacionalnih parkova ,,Stara planina’’ i ,,Kučaj Beljanica’’ ovaj program to nije prepoznao niti je predvideo bilo kakve intervencije u smislu izmena Zakona o nacionalnim parkovima, što je ključna ativnost za njihovo zvanično i dugo iščekivano proglašenje;
  • U odnosu na prethodni program kojim je za 2023. godinu evidentirano 1784 strogo zaštićenih taksona (grupa) biljnih i životinjskih vrsta, novim programom postavljena je ciljna vrednost za 2028. godinu kojom se broj strogo zaštićenih taksona smanjuje na 1770. Izuzeće institucionalne zaštite 14 taksona flore i faune nikako ne sme biti strateški cilj te je u najmanju ruku neophodno obrazložiti razloge za ovakvim postupanjem;
  • Umesto konstatacija kako se treba ,,obratiti posebna pažnja’’ neophodno je uvesti precizne smernice za prostorno planiranje elektrana koje koriste obnovljive izvore energije;
  • Trocifren broj malih hidroelektrana realizovan je unutar zaštićenih područja. Pored revizije njihovog uticaja na životnu sredinu (pojedinačnog i kumulativnog), ukazali smo na obavezu osiguranja ekološkog protoka;
  • Potrebno je utvrditi obavezu upravljača da godišnje izveštaje o svom radu javno objavljuju, ali utvrditi i jasnu sadržinu, format i rokove za njihovo dostavljanje.
  • Prethodnim programom isplaniran je budžet za uspostavljanje integrisanog nacionalnog informacionog sistema za biodiverzitet sa bazom podataka (INISB). Umesto da se u novom programu govori u kontekstu objavljivanja ovog informacionog sistema, ponovo se opredeljuju sredstva za njegovo uspostavljanje.

Neophodno je značajno unaprediti Predlog programa kako bi on postao realističan, pravno usklađen i efikasan instrument javne politike. Kvalitetan Program zaštite prirode, mora biti zasnovan na jasnim ciljevima, obezbeđenim resursima i transparentnim mehanizmima sprovođenja- jer od njegovog uspeha direktno zavisi očuvanje prirodnih vrednosti Republike Srbije u narednim godinama.

ostanite toku

Prijavite se za naše objave:

Some description text for this item

RERI je nevladina i neprofitna organizacija, osnovano radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine i održivog korišćenja prirodnih resursa.

© 2023 RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu | Sva prava zadržana

Na vrh